MATIČNI SOK ŠUMSKA BOROVNICA, PLAVO, 500ml

Sa oko 300 hektara samonikle borovnice, koja stiže za branje krajem jula i početkom avgusta, Kopaonik predstavlja jedno od većih staništa ovog izuzetno zdravog divljeg voća.
1.010,00 RSD

Opis proizvoda

Sa oko 300 hektara samonikle borovnice, koja stiže za branje krajem jula i početkom avgusta, Kopaonik predstavlja jedno od većih staništa ovog izuzetno zdravog divljeg voća koje je, nažalost, sve ugroženije neadekvatnim i protivzakonitim načinima branja, takozvanim češljanjem.

Bogatstvom u askorbinskoj kiselini ili vitaminu C među svim voćem naših krajeva, ističu se plodovi borovnice.

Šećeri iz plodova voća - borovnica, pre svega invertni – glukoza i fruktoza obezbeđuju neophodnu energiju konzumentima – lako se apsorbuju i vare i brzo uklanjaju umor i okrepljuju.

U plodovima biljaka borovnica su pored najzastupljenijih organskih kiselina - jabučne, limunske, vinske, ćilibarne, prisutne i aromatične kiseline (benzojeva, salicilna), a prisutne su i razne ciklične kiseline (šikimi, hina i druge).

Voćne kiseline imaju značajan doprinos, jer daju voću, a posebno voćnim sokovima prijatan i osvežavajuć ukus i miris.

One deluju blago laksativno i diuretično, podstiču crevnu mukozu na kretanje i tako izazivaju bolju peristaltiku creva.

Radi toga se voćni sokovi koriste kao sredstava za otklanjanje hroničnih opstipacija.

Aromatične materije voća - borovnica - potiču od estara organskih kiselina i alkohola (Sarić, 1989; Mratinić, 2002; Milatović et al., 2011).

Na voću su prisutne i voštane materije (na površini nekih plodova), aromatične materije, enzimi, tanini (Kähkönen et al., 2001; Zhao, 2007; Nikolić i Milivojević, 2010; Kasote et al., 2015).

Plodovi voća izuzetno su bogati i pigmentima, i to flavonoidima (posebno crvenim i plavim antocijanima) i karotenoidima (žute do narandžaste boje). (Jasmina R. Rajić, Bonani et al., 2006; Milivojević et al., 2011).

Zbog velikog prisustva vitamina i minerala, specifičnog hemijskog sastava i lekovitih svojstava, voće, kao i lekovito i aromatčno bilje koristi se od davnina u narodnoj medicini. U farmaceutskoj industriji se koriste i kao sirovine za izdvajanje biljnih lekovitih sastojaka (Kolodziej i Kiderlen, 2005).

Fenolna jedinjenja imaju ulogu hvatača slobodnih radikala (hidroksil radikala, hidroperoksidni radikala, superoksid anjon radikala itd.). Oni sprečavaju njihovu oksidaciju, deluju antioksidativno, štiteći od različitih oštećenja ćelijske membrane, enzime i genetski materijal u ljudskom organizmu (Rice-Evans et al., 1997; Shahidi et al., 2015).

Zato je neophodno je konstantno unositi antioksidanse kroz hranu, a neki od najbogatijih prirodnih izvora antioksidanasa su sveže voće i voćni sokovi (Fang i Bhandari, 2010), naročito od borovnica.

UNIVERZITET U BEOGRADU POLJOPRIVREDNI FAKULTET - Jasmina R. Rajić - ANTIOKSIDATIVNOST BEZALKOHOLNIH PIĆA NA BAZI VOĆNIH SOKOVA I EKSTRAKATA LEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA doktorska disertacija Beograd, 2018.

Bio market izdvaja za vas

Proizvod je dodat u listu želja

close

Proizvod je dodat u korpu

close